{"id":24287,"date":"2023-09-07T11:30:37","date_gmt":"2023-09-07T09:30:37","guid":{"rendered":"https:\/\/geciclaw.com\/?p=24287"},"modified":"2023-09-07T13:19:34","modified_gmt":"2023-09-07T11:19:34","slug":"kolektivna-tuzba-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi"},"content":{"rendered":"<p>U prethodnom <a href=\"https:\/\/geciclaw.com\/sr\/saga-o-kolektivnoj-tuzbi-evolucija-instituta-kolektivne-tuzbe-u-sad-i-njegova-recepcija-u-srbiji-deo-prvi\/\">\u010dlanku<\/a> smo se upoznali sa kolektivnom tu\u017ebom \u2013 pravnim institutom koji je nastao u anglosaksonskom pravu i koji je danas u \u0161irokoj upotrebi u mnogim zemljama, prevashodno u SAD. U ovom \u010dlanku \u0107emo razmotriti uvo\u0111enje sli\u010dnog instituta u pravni sistem Republike Srbije iz perspektive <a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Lex_ferenda\"><em>de lege ferenda<\/em>.<\/a><\/p>\n<p><strong>Uloga i funkcija<\/strong><\/p>\n<p>Kroz svoju vi\u0161evekovnu primenu, kolektivna tu\u017eba pokazala se kao zna\u010dajan pravni mehanizam koji je neophodan svakom modernom dru\u0161tvenom sistemu. Naime, u situaciji kada jedan doga\u0111aj ugrozi interese ve\u0107eg broja lica ne postoji bolji na\u010din za njihovu sveobuhvatnu sudsku za\u0161titu od kolektivne tu\u017ebe. Njome se posti\u017eu barem tri cilja:<\/p>\n<ul>\n<li>pravna za\u0161tita lica koja nemaju dovoljno finansijskih ili drugih resursa da pokrenu individualni sudski postupak;<\/li>\n<li>sveukupna dru\u0161tvena efikasnost \u2013 umesto brojnih identi\u010dnih postupaka, postoji jedan postupak u kojem se odlu\u010duje o za\u0161titi svih zainteresovanih lica;<\/li>\n<li>prevencija \u0161tetnog postupanja \u2013 svest potencijalnih \u0161tetnika o mogu\u0107nosti otklanjanja posledica svog postupanja u odnosu na svakog pojedinca koji je pogo\u0111en, trebalo bi da dovede do opreznijeg pona\u0161anja, u odnosu na situaciju kada bi o\u0161te\u0107enim licima na raspolaganju bila samo individualna tu\u017eba.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Masovna tu\u017eba i poku\u0161aji zakonodavca da uredi kolektivnu tu\u017ebe u Srbiji<\/strong><\/p>\n<p>Masovne tu\u017ebe predstavljaju fenomen koji je zna\u010dajno opteretio funkcionisanje doma\u0107ih sudova. Popularne \u201emasovke\u201c, prvi put su se pojavile sredinom 2000-ih godina, a me\u0111u njima se isti\u010du zna\u010dajni slu\u010dajevi koji se ti\u010du pitanja smenskog i no\u0107nog rada, naknada za topli obrok i praznike zaposlenih, diskriminacije ratnih veterana, visine naknada za dnevni boravak dece, ni\u0161tavosti odredbi o tro\u0161kovima obrade ugovora o kreditu, kao i najnoviji slu\u010dajevi koji se odnose na pomo\u0107no \u0161kolsko osoblje i njihovo pravo na nadoknadu za topli obrok. Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo pokretanje inicijativa za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u srpskom pravu.<\/p>\n<p>Naime, ovih poku\u0161aja bilo je i ranije, koji nisu bili ba\u0161 uspe\u0161ni. \u0160iroj pravni\u010dkoj javnosti je poznato da je Zakon o parni\u010dnom postupku iz 2011. godine regulisao poseban parni\u010dni postupak za za\u0161titu kolektivnih prava i interesa gra\u0111ana. Prema re\u0161enjima tada\u0161njeg zakona, udru\u017eenja, njihovi savezi i druge organizacije su imali pravo da podnesu kolektivnu tu\u017ebu, ako je takva za\u0161tita bila predvi\u0111ena njihovom registrovanom ili propisima odre\u0111enom delatno\u0161\u0107u, ako se cilj udru\u017eivanja ili delovanja odnosi na zajedni\u010dke interese i prava ve\u0107eg broja gra\u0111ana i ako su postupanjem tu\u017eenog oni povre\u0111eni ili te\u017ee ugro\u017eeni. Me\u0111utim, nakon samo jednog poku\u0161aja podno\u0161enja \u201ekolektivne\u201c tu\u017ebe, Ustavni sud Srbije je u svojoj Odluci od 23. maja 2013. proglasio neustavnim ovaj postupak i isklju\u010dio mogu\u0107nost njegove dalje primene, sa obrazlo\u017eenjem da pojam kolektivnog interesa nije bio dovoljno odre\u0111en, te da se zapravo nije znalo u odnosu na koja prava je mogu\u0107e podneti kolektivnu tu\u017ebu.<\/p>\n<p>Na taj na\u010din u na\u0161oj praksi se dokazalo da uspostavljanje zakonodavnog okvira za implementaciju kolektivne tu\u017ebe predstavlja izazov, te se \u010dini da direktna transplantacija ameri\u010dkog modela nije mogu\u0107a. Stoga je za o\u010dekivati da \u0107e srpski zakonodavac nastojati da implemetira Direktivu (EU) 2020\/1828 o predstavni\u010dkim tu\u017ebama za za\u0161titu kolektivnih interesa potro\u0161a\u010da (\u201e<strong>Direktiva<\/strong>\u201c). S obzirom na to da Direktiva postavlja minimum standarda, tekst same Direktive nije dovoljan vodi\u010d za izradu zakonodavnih re\u0161enja, te \u0107e budu\u0107i zakonodavci morati, ukoliko \u017eele da formiraju uspe\u0161an institut, ipak da za\u0111u u samu su\u0161tinu instituta i njegovu logiku.<\/p>\n<p><strong>Problem slepog putnika<\/strong><\/p>\n<p>U cilju adekvatnog zakonodavnog ure\u0111enja kolektivne tu\u017ebe u srpskom pravu, treba uvek imati u vidu da je kolektivna tu\u017eba po svojoj prirodi predstavni\u010dka tu\u017eba \u2013 predstavnik klase je nose\u0107e lice koje zastupa interese klase i svih njenih pripadnika (eng. <em>class representative<\/em>).<\/p>\n<p>Iz tog razloga jedan od korisnih pristupa mo\u017ee biti osvrtanje na iskustvo drugog, ve\u0107 postoje\u0107eg oblika predstavni\u010dke tu\u017ebe u srpskom pravnom sistemu, a to je derivativna tu\u017eba. Ova vrsta tu\u017ebe je u srpsko pravo uvedena 1996. godine, ali do danas nije za\u017eivela u praksi. Kao jedan od klju\u010dnih razloga za takvo stanje stvari smatraju se pravila o tro\u0161kovima postupka. Usled navedenog se smatra da kod derivativne tu\u017ebe postoji sindrom \u201eslepog putnika\u201c (eng. <em>Free Rider Problem<\/em>) jer svaki \u010dlan privrednog dru\u0161tva o\u010dekuje da \u0107e neki drugi \u010dlan preduzeti takav rizik, \u0161to za posledicu ima da se tu\u017eba uop\u0161te i ne podnese.<\/p>\n<p>Isti problem nesporno bi postojao i kod kolektivne tu\u017ebe. Otuda bi prvi zadatak srpskog zakonodavca trebalo da bude ocena spremnosti da se odstupi od tradicionalnih pravila o tro\u0161kovima postupka. Ukoliko ta spremnost postoji, onda se aktivna legitimacija za podno\u0161enje tu\u017ebe mo\u017ee dati ne samo organizacijama, tj. kvalifikovanim subjektima, kako to preporu\u010duje Direktiva u \u010dlanu 4, ve\u0107 i pojedincima ili njihovim grupama \u2013 primera radi, jedan od uslova za podno\u0161enje tu\u017ebe mo\u017ee biti da je podnosi grupa od 10 potro\u0161a\u010da, ili \u010diji ukupni od\u0161tetni zahtevi prevazilaze odre\u0111eni iznos.<\/p>\n<p><strong>Uloga suda<\/strong><\/p>\n<p>Uloga suda prilikom odlu\u010divanja o kolektivnoj tu\u017ebi je od izuzetnog zna\u010daja. S tim u vezi, postavlja se pitanje u kojoj meri bi sud trebalo da ima \u0161iru ulogu u odnosu na uobi\u010dajeni parni\u010dni postupak. Nesumnjivo, u srpskom pravu sud ve\u0107 ima neke pro\u0161irene uloge koje poznaje ameri\u010dko pravo, kao \u0161to je odobravanje zaklju\u010denja sudskog poravnanja. Me\u0111utim, u srpskom pravu, sud ne bi trebalo da ima ulogu da ocenjuje celishodnost kolektivne tu\u017ebe u fazi ocene dopu\u0161tenosti tu\u017ebe. Umesto toga, sud bi trebalo da se fokusira na ispitivanje formalnih uslova koji su propisani za kolektivne tu\u017ebe. Ovo je opet u skladu sa iskustvom sa derivativnim tu\u017ebama. Naime, za razliku od ameri\u010dkog prava gde sud daje odobrenje za nastavak postupka po derivativnoj tu\u017ebi samo ukoliko oceni da je tu\u017eba u interesu kompanije (ocena celishodnosti), ovo pravilo nije preuzeto u srpsko pravo. Zato je preporuka da i kod kolektivne tu\u017ebe u preliminarnoj fazi postupka, odnosno kada se ispituje postojanje procesnih pretpostavki za nastavak postupka, treba izbe\u0107i re\u0161enja koja bi sudu dala ovla\u0161\u0107enja da ispituje celishodnost tu\u017ebe.<\/p>\n<p><strong>Dejstva presude<\/strong><\/p>\n<p>Dejstvima presude treba da se ostvare dva cilja: prvi, da se spre\u010di ponovno odlu\u010divanje o \u010dinjeni\u010dnim i pravnim pitanjima koja su bila predmet postupka po kolektivnoj tu\u017ebi, i drugi, da se na osnovu presude obezbedi direktna pravna za\u0161tita.<\/p>\n<p>Zato su prilikom ure\u0111ivanja kolektivne tu\u017ebe izuzetno va\u017ena pravila o subjektivnim granicama presude, odnosno obezbe\u0111ivanja da lica koja nisu bila stranke u postupku imaju korist od presude. Tu najpre treba po\u0107i od pitanja da li bi srpski zakonodavac prihvatio sistem uklju\u010divanja ili isklju\u010divanja iz postupka (<em>opt-in<\/em> ili <em>opt-out<\/em>).<\/p>\n<ul>\n<li>(i) Sistem uklju\u010divanja u postupak \u2013 lice mora zahtevati da bude uklju\u010deno u postupak da bi imalo svojstvo stranke, sa ciljem da se na njega odnose dejstva presude;<\/li>\n<li>(ii) Sistem isklju\u010divanja iz postupka \u2013 stranka je automatski uklju\u010dena u postupak, ali ona mo\u017ee zahtevati isklju\u010denje kako se na nju ne bi odnosila dejstva presude.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Smatra se da je sistem isklju\u010divanja vi\u0161e u skladu sa prirodom kolektivne tu\u017ebe usled boljeg polo\u017eaja stranaka. Naime, presuda bi trebalo da ima dejstvo pravnosna\u017enosti i u odnosu na odsutne pripadnike klase, bez obzira na to da li su se oni uklju\u010dili u postupak. Ovakav pristup bio bi saglasan odredbama Zakona o parni\u010dnom postupku koji u \u010dlanu 360, <em>inter alia<\/em>, propisuje da presuda mo\u017ee delovati i na tre\u0107a lica, ukoliko to zahteva priroda spornog prava ili pravnog odnosa.<\/p>\n<p><strong>Druga pitanja od zna\u010daja za ure\u0111enje kolektivne tu\u017ebe <\/strong><\/p>\n<p>Osim konceptualnih pitanja treba voditi ra\u010duna i o funkcionalnim aspektima postupka. S tim u vezi, bitno je urediti i postupak i na\u010din obave\u0161tavanja pripadnika klase o podnetoj tu\u017ebi, uslove za preina\u010denje tu\u017ebe, posebna pravila o postupku i teretu dokazivanja, zatim mogu\u0107nost da pripadnici klase ili eventualno tre\u0107a lica pristupe postupku u svojstvu stranke ili ume\u0161a\u010da, posebne uslove za preduzimanje radnji dispozicije tu\u017ebenim zahtevom, ne samo u vidu zaklju\u010denja poravnanja, ve\u0107 i u vidu povla\u010denja tu\u017ebe ili odricanja od tu\u017ebenog zahteva, pravila o javnosti postupka, posebne uslove za postojanje litispendencije, kao i spajanje ili razdvajanje postupka.<\/p>\n<p><strong>Kolektivna tu\u017eba na Zapadnom Balkanu<\/strong><\/p>\n<p>Kolektivna tu\u017eba je nedavno na\u0161la svoje mesto unutar tradicionalno kontinentalnih pravnih sistema u dr\u017eavama \u010dlanicama EU, kao i zemalja Zapadnog Balkana. Mogu\u0107nost ostvarivanja kolektivne pravne za\u0161tite u sudskim postupcima sada se smatra klju\u010dnim aspektom prava na pravi\u010dno su\u0111enje u skladu sa \u010dlanom 6 EKLJP.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, u Albaniji ne postoji zvani\u010dan na\u010din da grupa ljudi zajedno pokrene postupak putem kolektivne tu\u017ebe. Umesto toga, potro\u0161a\u010di mogu formirati udru\u017eenja ukoliko \u017eele da pokrenu parni\u010dni postupak protiv pravnih lica. U Bosni i Hercegovini ne postoji formalni proces kolektivne tu\u017ebe. Umesto toga, postoji poseban postupak u kome se vi\u0161e lica ovla\u0161\u0107uje da udru\u017ee svoje pravne interese u za\u0161titi prava, na sli\u010dan na\u010din na koji je to bilo predvi\u0111eno u srpskom re\u0161enju iz 2011. godine. Dalje, u Severnoj Makedoniji, zakon uop\u0161te ne ure\u0111uje institut kolektivne tu\u017ebe. Na kraju, u Crnoj Gori, kolektivna tu\u017eba je dozvoljena samo u oblasti za\u0161tite potro\u0161a\u010da. Me\u0111utim, kolektivna tu\u017eba nije zvani\u010dno priznata ili regulisana u crnogorskom zakonu koji ure\u0111uje parni\u010dni postupak, \u0161to otvara brojna pitanja u prakti\u010dnoj primeni ovog instituta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autori: Jovana Veli\u010dkovi\u0107, Vasilije Bo\u0161kovi\u0107, Nikola Ivkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U prethodnom \u010dlanku smo se upoznali sa kolektivnom tu\u017ebom \u2013 pravnim institutom koji je nastao u anglosaksonskom pravu i koji je danas u \u0161irokoj upotrebi u mnogim zemljama, prevashodno u SAD. U ovom \u010dlanku \u0107emo razmotriti uvo\u0111enje sli\u010dnog instituta u pravni sistem Republike Srbije iz perspektive de lege ferenda. Uloga i funkcija Kroz svoju vi\u0161evekovnu primenu, kolektivna tu\u017eba pokazala se kao zna\u010dajan pravni mehanizam koji je neophodan svakom modernom dru\u0161tvenom sistemu. Naime, u situaciji kada jedan doga\u0111aj ugrozi interese ve\u0107eg broja lica ne postoji bolji na\u010din za njihovu sveobuhvatnu sudsku za\u0161titu od kolektivne tu\u017ebe. Njome se posti\u017eu barem tri cilja: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":23666,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"footnotes":""},"categories":[1539,1538],"tags":[469,1753],"class_list":["post-24287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-resavanje-sporova","category-upravno-pravo-opsta-regulativa","tag-gecic-law-firm-serbia-sr","tag-resavanje-sporova"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v25.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Geci\u0107 Law\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-09-07T09:30:37+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-09-07T11:19:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1200\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"630\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ivan Eftimov\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisano od\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ivan Eftimov\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procenjeno vreme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ivan Eftimov\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/f2133a67125e7057bc0c58435c3532f9\"},\"headline\":\"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi\",\"datePublished\":\"2023-09-07T09:30:37+00:00\",\"dateModified\":\"2023-09-07T11:19:34+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\"},\"wordCount\":1670,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png\",\"keywords\":[\"Advokatska kancelarija Geci\u0107 Law\",\"Re\u0161avanje sporova\"],\"articleSection\":[\"Re\u0161avanje sporova\",\"Upravno pravo i op\u0161ta regulativa\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\",\"url\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\",\"name\":\"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png\",\"datePublished\":\"2023-09-07T09:30:37+00:00\",\"dateModified\":\"2023-09-07T11:19:34+00:00\",\"description\":\"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png\",\"width\":1200,\"height\":630},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/\",\"name\":\"Geci\u0107 Law\",\"description\":\"Advokatska kancelarija\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization\",\"name\":\"Geci\u0107 Law\",\"url\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/1.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/1.png\",\"width\":1000,\"height\":409,\"caption\":\"Geci\u0107 Law\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/f2133a67125e7057bc0c58435c3532f9\",\"name\":\"Ivan Eftimov\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b01054f24d3bbb4ef412bfacaf71306f068c8e1fab4435328367c58bf6ab606b?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b01054f24d3bbb4ef412bfacaf71306f068c8e1fab4435328367c58bf6ab606b?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ivan Eftimov\"},\"url\":\"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/author\/vanja\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law","description":"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law","og_description":"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.","og_url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/","og_site_name":"Geci\u0107 Law","article_published_time":"2023-09-07T09:30:37+00:00","article_modified_time":"2023-09-07T11:19:34+00:00","og_image":[{"width":1200,"height":630,"url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png","type":"image\/png"}],"author":"Ivan Eftimov","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisano od":"Ivan Eftimov","Procenjeno vreme \u010ditanja":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/"},"author":{"name":"Ivan Eftimov","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/f2133a67125e7057bc0c58435c3532f9"},"headline":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi","datePublished":"2023-09-07T09:30:37+00:00","dateModified":"2023-09-07T11:19:34+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/"},"wordCount":1670,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png","keywords":["Advokatska kancelarija Geci\u0107 Law","Re\u0161avanje sporova"],"articleSection":["Re\u0161avanje sporova","Upravno pravo i op\u0161ta regulativa"],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/","url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/","name":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi | Geci\u0107 Law","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png","datePublished":"2023-09-07T09:30:37+00:00","dateModified":"2023-09-07T11:19:34+00:00","description":"Masovne tu\u017ebe imaju duboke pravne i ekonomske implikacije, \u0161to je podstaklo inicijativu za ponovno uvo\u0111enje kolektivne tu\u017ebe u Srbiji.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png","contentUrl":"https:\/\/www.geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/class-action-.png","width":1200,"height":630},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/kolektivna-tuzba-u-srbiji\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Saga o kolektivnoj tu\u017ebi: Evolucija instituta kolektivne tu\u017ebe u SAD i njegova pravna transplantacija u Srbiji \u2013 Deo drugi"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#website","url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/","name":"Geci\u0107 Law","description":"Advokatska kancelarija","publisher":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.geciclaw.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#organization","name":"Geci\u0107 Law","url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/1.png","contentUrl":"https:\/\/geciclaw.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/1.png","width":1000,"height":409,"caption":"Geci\u0107 Law"},"image":{"@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/f2133a67125e7057bc0c58435c3532f9","name":"Ivan Eftimov","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.geciclaw.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b01054f24d3bbb4ef412bfacaf71306f068c8e1fab4435328367c58bf6ab606b?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b01054f24d3bbb4ef412bfacaf71306f068c8e1fab4435328367c58bf6ab606b?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ivan Eftimov"},"url":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/author\/vanja\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24287"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24291,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24287\/revisions\/24291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.geciclaw.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}