Srbija je prepoznata kao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, regionalni lider i dio nastajućeg tržišta Zapadnog Balkana. U 2022. godini, Beograd je proglašen gradom s najvećim ekonomskim potencijalom u konkurenciji 100 najvećih gradova u regiji Emerging Europe. Već nekoliko godina, Srbija je na vrhu globalnog indeksa učinka stranih direktnih investicija – rangiranja kao najbolja destinacija za investiranje na svijetu.
Continental, IMI, Bosch, ZF i Siemens već su prepoznali Srbiju kao dobru investicijsku destinaciju za daljnji razvoj i istraživanje. Od 2003. godine, univerziteti i visokoškolske ustanove u Srbiji godišnje proizvode oko 47.500 diplomaca, 1.000 magistara znanosti i 400 doktora znanosti.
Zapadni Balkan također ubrzava napore u cilju olakšavanja ekonomske suradnje kroz inicijativu Otvoreni Balkan. Planovi za napredak s pravnim okvirom su nedavno oživljeni potpisivanjem tri memoranduma o razumijevanju u Skoplju u julu 2021. godine, o olakšavanju uvoza, izvoza i slobodnog kretanja robe između tri zemlje; suradnja na stvaranju slobodnog pristupa zajedničkom tržištu rada.
Izvana, Srbija može poslužiti kao proizvodni centar za izvoz bez carina na tržište od više od 1,3 milijarde ljudi koje uključuje Europsku uniju, Euroazijsku ekonomsku uniju, SAD, Japan, Australiju, Jugoistočnu Europu, članice Europskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Tursku.
Vlada ili lokalna općina mogu prodati građevinsko zemljište po cijeni nižoj od tržišne cijene u podršci investicijskom projektu od nacionalnog značaja (ako je zemljište u vlasništvu vlade). Desetogodišnji porezni odmor na korporativni profit dostupan je investitorima koji zaposle više od 100 radnika i investiraju više od 8,5 milijuna eura. Porezni odmor počinje kada kompanija počne ostvarivati profit.
Uvoz iz EU-a je oslobođen carina za većinu proizvoda. Neke ograničene kvote se primjenjuju samo na izvoz baby beefa, šećera i vina.
EU-Srbija Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Industrijski proizvodi izvezeni iz Srbije u države članice EFTA-e (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn) su oslobođeni plaćanja carina, osim za vrlo ograničen broj roba.
EFTA-Srbija Sporazum o slobodnoj trgovini
Osim što olakšava trgovinu bez carina među članicama, sporazum opisuje koncept akumulacije porijekla proizvoda. To podrazumijeva da se proizvodi koje Srbija izvozi smatraju srpskog porijekla ako su sastavni materijali iz bilo koje druge zemlje CEFTA-e, Europske unije, Islanda, Norveške, Švicarske (uključujući Lihtenštajn) ili Turske.
CEFTA-Srbija Sporazum o slobodnoj trgovini
2019. godine, Republika Albanija, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Srbija predvodile su napore u cilju unapređenja neograničenog protoka robe, usluga, ljudi i financijskih resursa, inspirirani okvirom EU. Inicijativa Otvoreni Balkan služi kao pojačanje tekućih regionalnih nastojanja, pomažući u njihovoj provedbi i odgovarajući na zahtjeve ekonomije, poslovnog svijeta i praktičnog svakodnevnog života.
Otvoreni Balkan Sporazum o slobodnom tržištu rada
Organizacija je osnovana Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice potpisanim u oktobru 2005. godine u Ateni, Grčka, na snazi od jula. Sporazum o slobodnoj trgovini između Euroazijske ekonomske unije i njenih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, s druge strane, potpisan je 25. oktobra 2019. godine i stupio na snagu 10. jula 2021. godine.
Euroazijska ekonomska unija-Srbija Sporazum o slobodnoj trgovini
Kompanije iz Srbije mogu izvoziti u Tursku bez plaćanja carina. Uvoz industrijskih proizvoda iz Turske je općenito oslobođen carina.
Turska-Srbija Sporazum o slobodnoj trgovini
Transportna zajednica ima 36 sudionika – države članice Europske unije, šest Jugoistočnih europskih strana (Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Srbija) i tri promatračka sudionika (Gruzija, Republika Moldavija i Ukrajina). Cilj Ugovora je stvaranje Transportne zajednice u području cestovnog, željezničkog, unutarnjeg vodnog i pomorskog prometa, kao i razvoj transportne mreže.
Ugovor o transportnoj zajednici
U skladu s Multilateralnom konvencijom, koja je na snazi u Srbiji od oktobra 2018., već su izvršene izmjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s brojnim zemljama, što može imati značajan utjecaj na oporezivanje. Porezni obveznici često nisu svjesni novih poreznih rizika i mogućnosti koje dolaze s međunarodnim oporezivanjem. Kroz detaljno porezno planiranje u međunarodnim transakcijama, Gecić Law može pomoći poreznim obveznicima da optimiziraju porezne efekte kroz implementaciju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnih konvencija koje je Srbija potpisala s drugim zemljama.
Gecić Law, široko prepoznata po svojoj praksi u oblasti prava EU, bankarstva i finansija te korporativnog prava, ponosna je što je jedna od rijetkih advokatskih kancelarija u regiji s bogatim iskustvom i stručnošću za savjetovanje javnog i privatnog sektora o brojnim posebnim i složenim skupinama pitanja vezanih za investicije u Srbiji. Za više informacija molimo kontaktirajte naš pravni tim koji će vam pomoći s daljnjim detaljima.
