Dana 17. decembra 2025. godine, Evropska komisija (“EK”) objavila je paket usvojenih nacrta implementirajućihih i delegiranih akata sa ciljem da operacionalizuje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (“CBAM”), počevši od 1. januara 2026. godine. Pored ove objave, pruženo je 11 zakonodavnih akata i 13 dodatnih dokumenata koji definišu nova pravila o izračunavanju emisija, carinskim procedurama, standardima verifikacije i cenama sertifikata.
Dana 21. januara 2026. godine, svih 11 zakonskih akata je zvanično objavljeno. Ključne odredbe uključuju pojačane mere protiv zaobilaženja i proširenje CBAM-a na specifične proizvode od čelika i aluminijuma u nižim fazama obrade. Ovaj novi predlog predstavlja značajan korak, jer označava prelazak CBAM-a iz prelaznog u definitivni period, čime ambiciozna klimatska inicijativa EU još jednom dolazi do izražaja.
Poslednji paket nastoji da reši zabrinutosti koje su izrazili međunarodni partneri, naročito pozive za veću fleksibilnost u primeni CBAM-a. Međutim, još uvek nije jasno koliko će ovaj predlog biti efikasan u praksi i u kojoj meri će imati značajan uticaj na Zapadni Balkan.
U ovom tekstu biće analizirani predloženi paket u kratkim crtama, navodeći svaki zakonodavni akt pojedinačno, uz relevantne prateće dokumente.
Ovaj predlog je najznačajniji u paketu, jer uvodi izmene trenutne CBAM Uredbe (EU 2023/956). Suštinski, EK ima za cilj da uvede sledeće: proširenje CBAM-a na odabrane proizvode čelika i aluminijuma, pri čemu EK predviđa dodatno proširenje u tom pogledu do 2028. godine; uvođenje mera protiv zaobilaženja kako bi se smanjilo izbegavanje kroz preusmeravanje ili minimalnu transformaciju; pravljenje ciljanih prilagođavanja radi poboljšanja efikasnosti (uključujuc i tretman uvoza električne energije i pravila za podrazumevane vrednosti). Rezultat njegovog usvajanja bio bi proširenje CBAM proizvoda na proizvode niže obrade.
Ovi prilozi sadrže tehničke odredbe koje podržavaju zakonodavni predlog za proširenje CBAM-a na proizvode niže obrade i uvođenje mera protiv zaobilaženja. Sadržaj priloga podeljen je kako sledi:
Postoje dva dokumenta:
Izvršni rezime izveštaja o proceni uticaja, kao što je naznačeno u naslovu, bavi se procenom uticaja predložene izmene CBAM uredbe. Identifikuje tri glavna problema (curenje ugljen-dioksida u nižim sektorima, izbegavanje CBAM-a i nedovoljni podsticaji za dekarbonizaciju uvoza električne energije) i procenjuje opcije za svaki od njih, pri čemu su preferirane opcije one koje donose ekološke koristi uz minimalne troškove.
Ovaj dokument sadrži analize koje podržavaju predloženu izmenu i ponovo potvrđuju zašto je akcija EU neophodna, jer se problemi kojima se bavi ne mogu rešavati samo na nivou država članica. Dokument pruža informacije u vezi sa pravnim osnovama, procesom konsultacija i racionalnošću predloženih izmena CBAM-a.
Ovaj predlog osniva i postavlja upravljanje, finansijska pravila, resurse i obim podrške Privremenog fonda za dekarbonizaciju (TDF). TDF je instrument EU koji pruža vremenski ograničenu finansijsku podršku industrijama koje su intenzivne u potrošnji energije i koje se nalaze u EU, a suočavaju se s rizikom od curenja ugljen-dioksida jer se slobodne alokacije u okviru EU sistema trgovine emisijama (EU ETS) postepeno povlače. Fond će biti finansiran kroz 25% prihoda država članica EU od prodaje CBAM sertifikata. Ova mera pruža privremenu podršku za dekarbonizaciju proizvođačima određenih CBAM proizvoda u EU, pri čemu je podobnost za podršku uslovljena naporima u dekarbonizaciji.
Ovaj prilog sadrži listu podobnih proizvoda, navodeći koji proizvodi (sa šiframa u Kombinovanoj nomenklaturi) imaju pravo na podršku iz Fonda, pokrivajući linije proizvoda u oblastima kao što su aluminijum, đubriva, gvožđe i čelik.
Ovaj akt postavlja pravila o tome kako nacionalna akreditaciona tela dodeljuju akreditacije u svrhu CBAM-a, kako se akreditovani verifikatori kontrolišu i nadziru, kako se akreditacija može povući, kao i kako funkcioniše međusobno priznanje i evaluacija akreditacionih tela među državama članicama. Ove pravila imaju za cilj da obezbede nadzor i razmenu informacija između vlasti, kao i nepristrasnost i kompetentnost samih verifikatora.
Ovi prilozi operativizuju akreditaciju, postavljajući tehničke detalje o tome kako se verifikatori akredituju i nadziru. Prvi prilog navodi vrste proizvoda i usluga za koje verifikatori mogu biti akreditovani, dok drugi detaljno opisuje potrebne kvalifikacije. Takođe, uključuju operativne detalje o tome kako se rezultati verifikacije obrađuju u okviru registra.
Ovaj dokument pruža postupke za verifikaciju prijavljenih ugnježdenih emisija, zahtevajući lične i online posete verifikatora i uvodi standardizovani elektronski obrazac za izveštaje o verifikaciji.
Ovaj prilog standardizuje izgled izveštaja o CBAM verifikaciji, pružajući obrazac koji sadrži obaveznu strukturu i sadržaj, potrebne podatke i izjave verifikatora, kao i informacije u vezi sa tim kako je verifikacija obavljena.
Ova izmena ažurira i ispravlja pravila u vezi sa registrom kako bi odražavala promene u vezi sa pojednostavljenjem CBAM-a, terminologijom i potrebama za interoperabilnost, kao i integracijom registra sa sistemima na strani carine.
Ovaj akt ažurira operativni priručnik za to ko može uvoziti CBAM proizvode u konačnoj fazi i kako se dobija i upravlja ovlašćenjem. Pojednostavljuje procedure, prilagođava rokove i omogućava vlastima da koriste digitalne alate za pribavljanje potrebnih informacija.
Ovaj akt je „data-pipeline“ koji omogućava primenu CBAM-a na velikoj skali. Precizira koje informacije carinske vlasti moraju preneti u CBAM sistem kako bi Komisija i države članice mogle da uporede ono što je deklarisano prilikom uvoza, i ono što je naknadno deklarisano u CBAM izveštajima o emisijama/sertifikatima.
Ova uredba je „matematički motor“ CBAM režima, koji zamenjuje fleksibilnost prelaznog perioda sa definitivnom metodologijom za određivanje ugnježdenih emisija CBAM proizvoda od 2026. godine pa nadalje. Detaljno se objašnjava koji proizvodi su obuhvaćeni i kako definisati i meriti emisije.
Ovih 5 priloga predstavljaju tehnički vodič za EU CBAM. Objašnjavaju kako uvoznici treba da izračunaju i izveštavaju o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, pružajući metodologiju korak po korak za merenje emisija, kao i koji proizvodi su obuhvaćeni.
Ova implementirajuća uredba utvrđuje kako podrazumevane vrednosti moraju biti određene korišćenjem metodologije iz Priloga IV CBAM Uredbe i najnovijih i najozbiljnijih podataka, kao i kako sistem ostaje konzervativan kada robusni podaci nedostaju. Pravila predviđaju alternativne metode konstrukcije kako bi se izbeglo potcenjivanje ugljen-dioksida.
Ovaj implementirajuć akt postavlja pravilo o tome kako se obaveza uvoznika da preda sertifikate prilagođava da odražava fazno povlačenje, kako bi se osiguralo da uvozi nisu tretirani oštrije nego proizvodnja u EU, i da proizvodi iz EU nisu tretirani povoljnije nego uvozni proizvodi. Operacionalizuje osnovni CBAM koncept da, dok se slobodne alokacije potpuno ne povuku, CBAM se primenjuje samo na proporciju emisija koje nisu pokrivene slobodnom alokacijom. Pruža okvir za izračunavanje koji uvoznici (i njihovi savetnici) mogu koristiti da pretvore „ugnježdene emisije“ u „sertifikate koji se moraju predati“, nakon što se uzme u obzir faktor slobodnih alokacija u ETS-u. Dodatno, razjašnjava da se prilagođavanje slobodnih alokacija ne primenjuje na uvoz električne energije i da će pravila biti primenjena od 1. januara 2026. godine.
Ovaj prilog je tehnička složenost: pruža formule, referentne vrednosti i metodologije za proizvodne rute koje su potrebne da bi se izračunanje prilagođavanja obavilo dosledno kroz proizvode i obrasce uvoza.
Ova uredba definiše metodologiju za izračunavanje cene CBAM sertifikata, osiguravajući da ona odražava prosečnu cenu na aukcijama EU ETS dozvola. Za 2026. godinu cena će biti određena na kvartalnoj osnovi, dok će od 2027. godine biti izračunavana na nedeljnom nivou.
Ovaj dokument je glavni izveštaj o pregledu primene i efikasnosti EU CBAM tokom prelaznog perioda, pokrivajući teme kao što su rezultati prelaznog perioda, međunarodni uticaj, upravljanje i pojednostavljenje, angažman zainteresovanih strana i politički izgledi.
Ova četiri priloga podržavaju glavni CBAM izveštaj o pregledu i bave se sledećim temama:
Prilog 1: Komunikaciona kampanja EU za CBAM, koja prikazuje kako je Komisija angažovala zainteresovane strane i informisala javnost.
Prilog 2: Tehnička pomoć susednim i zemljama kandidatima (TAIEX), koja pokazuje napore EU za saradnju.
Prilog 3: Objašnjenje metodologije koja se koristi za merenje budućeg uticaja CBAM-a na treće zemlje, pružajući transparentnost u vezi sa procenom efekata CBAM-a van EU.
Prilog 4: Podaci iz prelaznog registra CBAM-a, kao što su statistike o uvozu, emisijama i tačnosti izveštavanja.
Ovaj aneks pruža vrednosti pretpostavljenih emisija specifične za zemlje i proizvode, kao i uputstva o tome koju pretpostavljenu vrednost treba odabrati. Na primer, ako određena zemlja/teritorija nije eksplicitno navedena, prilog upućuje korisnike da primene pretpostavljenu vrednost za „Ostale zemlje i teritorije“ za relevantni proizvod.
Ako predlog postane zakon, njegovi pozitivni efekti verovatno neće biti odmah osetni. Do tada, tržišta će se suočiti sa značajnim nesigurnostima koje treba prepoznati, posebno u trgovini i prekograničnim industrijama. Iako je Komisija pružila pojašnjenja, i dalje nije jasno kako će troškovi i obaveze za treće zemlje biti pravedno izračunati, naročito u složenim lancima snabdevanja koji uključuju više zemalja koje nisu članice EU. Ne adresirane praktične prepreke stvaraju pravnu i finansijsku nesigurnost, obeshrabrujući učešće trećih zemalja u trgovini i tranzitu sa EU.
S druge strane, neka poboljšanja u predlogu, poput preciznijih izračuna koji uzimaju u obzir celu proizvodnu mešavinu, a ne samo proizvode sa visokim emisijama, značajno smanjuju troškove za treće zemlje koje učestvuju u proizvodnji obnovljive energije. Ovo ukazuje na potencijal za pravedniji tretman ako se metodologija pažljivo primeni.
Jedna od ključnih tačaka u predlogu je da bi promene u sektoru električne energije trebalo da se primene retroaktivno, počevši od januara 2026. godine. Za treće zemlje, posebno Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, i Severnu Makedoniju, ovo stvara jasan isključujući efekat. Njihov izvoz električne energije u velikoj meri zavisi od lignita i prodaje se uz male marže kroz dugoročne ugovore. Prema trenutnim pravilima CBAM-a, taksa na ugalj može biti čak jednaka ili viša od same cene električne energije. Pošto su pravila retroaktivna, izvoznici ne mogu unapred prilagoditi proizvodnju, cene ili ugovore, pretvarajući prethodno profitabilan izvoz u gubitke. Bez mehanizama podrške dostupnih za proizvođače iz EU, kao što su slobodne alokacije ili državna pomoć, visoke retroaktivne CBAM takse čine izvoz iz trećih zemalja neisplativim i obeshrabruju trgovinu sa EU.
Ukupno gledano, predlog paketa će imati značajan uticaj na tržišnu integraciju, prekide u trgovini i ulaganja u treće zemlje. Iako cene CBAM-a ostaju neizvesne i planiranje za budućnost je veoma spekulativno, Zapadni Balkan će najverovatnije nastaviti da uvozi električnu energiju iz zemalja članica EU, čak i ako su mnoga pitanja i dalje otvorena i u predloženom paketu.
Autori: Anastasija Radanović, Luka Džordeski