Američki privatni fond nije uočio da su ulaganja zapravo potekla od ruskog oligarha
2. decembra 2025. godine, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD objavila je nagodbu sa privatnim fondom IPI Partners, LLC („IPI“). IPI je platio više od 11,4 miliona dolara zbog kršenja sankcija u vezi sa Ukrajinom/Rusijom.
IPI je 2016. godine osnovao fond za privatni kapital čiji je cilj kupovina, izgradnja i upravljanje data centrima. Pozvao je investitore da uplate kapital u zamenu za udeo u tom fondu.
Najpre preko posrednika, stariji izvršni direktor IPI se upoznao sa ruskim milijarderom Sulejmanom Kerimovim. Nakon niza sastanaka sa predstavnicima Kerimova i njegovim posrednicima, kao i jednog sastanka sa samim Kerimovim, izvršni direktor IPI-ja obezbedio je dve investicije. Ukupna vrednost tih ulaganja bila je 50 miliona dolara, a formalno su ih izvršili Definition, kompanija registrovana na Britanskim Devičanskim ostrvima u vlasništvu porodičnog fonda Kerimova.
Proleća 2018. godine, Kerimov je označen kao zvaničnik ruske vlade. Na osnovu toga, sva njegova imovina ili prava koja podležu jurisdikciji SAD su „blokirana“, a američkim licima bilo je zabranjeno da posluju sa tom imovinom.
Na osnovu eksternih pravnih saveta u vezi sa posledicama ove mere, IPI je odlučio da ne blokira račun kompanije Definition, smatrajući da je Kerimovov udeo bio manji od praga od 50%. Tako je fond nastavio da održava Kerimovljeve investicije tokom naredne četiri godine. Međutim, kada je zatražen pravni savet, IPI nije otkrio ključne detalje svog odnosa sa Kerimovim, uključujući sastanke sa njim i njegovim predstavnicima. Prema OFAC-u, ovo predstavlja otežavajuću okolnost za tvrdnju IPI da nisu znali ko je stvarni investitor.
OFAC je utvrdio da navodni prekršaji nisu dobrovoljno prijavljeni. Prema smernicama za sprovođenje ekonomskih sankcija, prekršaji bi bili kažnjeni iznosom od 14.356.690 dolara, ali je IPI postigao nagodbu i platio 11.485.352 dolara 2. decembra, nakon što je OFAC uzeo u obzir otežavajuće i ublažavajuće okolnosti.
Obaveza temeljne provere i stvarnog „poznavanja klijenta“ – Eksteritorijalni domet politike sankcija SAD ima konkretne posledice
Obaveštenje o izvršenju OFAC-a u vezi sa IPI naglašava da učesnici na tržištu kapitala ne mogu sakriti transakcije iza složenih pravnih struktura kada postoje informacije koje ukazuju na komercijalni interes sankcionisane osobe. OFAC jasno upozorava da transakcije sa licima koja imaju „netransparentne pravne strukture“ mogu voditi do poslovanja sa sankcionisanim licem ili njegovom imovinom.
Sankcije OFAC-a su dalekosežne i zbog svoje prirode predstavljaju ozbiljan izazov u pogledu usklađenosti poslovanja. Na Zapadnom Balkanu, to je postalo posebno očigledno: sankcije OFAC-a protiv naftne kompanije NIS, koja je u većinskom vlasništvu ruske Gazprom grupe, u potpunosti su stupile na snagu 9. oktobra 2025. godine, nakon što su istekle razne licence koje su bile suspendovane još od januara 2025. godine.
Posledice sankcija za poslovne partnere sankcionisanog lica
Činjenica da je NIS većinski vlasnik nekoliko drugih kompanija u Srbiji i regionu znači da te kompanije takođe podležu sankcijama, iako nisu posebno navedene na OFAC-ovoj listi sankcija.
NIS, iako ne poseduje imovinu u Sjedinjenim Državama, suočava se sa neposrednim i veoma ozbiljnim posledicama sankcija, posebno u saradnji sa dobavljačima i kupcima. Na primer, hrvatska kompanija za transport sirove nafte JANEF je obustavila saradnju sa NIS-om. Takođe, vozači više ne mogu plaćati gorivo na pumpama koristeći Visa, Mastercard i American Express kreditne kartice, jer te kompanije procesuiraju plaćanja kroz američki finansijski sistem.
Sva lica koja su ranije poslovala sa NIS-om sada se nalaze u situaciji da moraju temeljno da provere da li su i oni pogođeni sankcijama OFAC-a koje se odnose na NIS. Izvršne naredbe koje se odnose na NIS omogućavaju uvođenje istih sankcija i na lica koja pružaju pomoć, podršku, robu ili usluge sankcionisanim licima.